|
|
|
Zagorski obiteljski tradicijski vrt, čarolija mirisa i okusa - projekt i manifestacija Turističke zajednice grada Donja Stubica
   |
|
Tradicijski vrtovi dio su tradicijske kulturne baštine jednog naroda. Istinita je tvrdnja da tek kuća s vrtom čini pravu čovjekovu postojbinu. |
 |
|
Ljepota detalja zagorskog tradicijskog vrta. |
   |
|
Obnovljeni tradicijski cvjetnjaci iz vrtova naših baka. |
    |
|
Gostima zastane dah, budi sjetu i poštovanje prema neotuđivoj korespodenciji seoskog ugođaja prirode i čovjeka. Zelena živica, drvena, pletena ograda (plot) i tradicijsko cvijeće. |
 |
|
Baka Štefica živi sama. Obojila je pročelje svoje "hižice" vapnom, posadila starinski sljez. To je njezin doprinos uređenju njezina sela. |
   |
|
Cvjetna i "obična" urednost i uređenost stambenog i gospodarskog prostora postala je načinom života naših sela. |
 |
|
Sjenovita brajda za odmor i uživanje u mirisu i okusu stare sorte grožđa. |
 |
|
Tradicijski povrtnjak, zdravo povrće bez kemikalija u suživotu s tradicijskim cvijećem, začinskim i ljekovitim biljem. |
    |
|
Zapušteni i obnovljeni trnaci, te jabuka božićnica (repica). |
   |
|
Svježa jabučnica od starih sorata jabuka dio su ponude sela. Detalji s prodajne, edukativne, afirmacijske i promotivne izložbe Turističke zajednice "Zagorje, trnac starih sorata voća" (trnac = starinski voćnjak). |
   |
|
Uz stare sorte jabuka, krušaka, dunja, šljiva, mušmula, oskoruša... izloženi su i pripravci kakve su nekada pripremali na selu (likeri, rakije, pekmezi, kompoti, kolači, jabučni ocat, voćni sokovi...). |
 |
|
Škola je značajni sudionik i u običajnom dijelu programa i projekta. |
   |
|
Domaći kolači i bakini pekmezi od starih sorata voća (mirisnih, sočnih i zdravih) i drugi proizvodi sela. |
  |
|
Demonstracija sela i njegovih proizvoda, ponosa učinjenim i zadovoljstva sudionika i brojnih posjetitelja doživljenim, kupljenim, naučenim, ponegdje i ubranih plodova svojom rukom. |
 |
|
Veliki je interes za radionice na otvorenim i zatvorenim prostorima.
Radionica pletenja tradicijskog plota (ograde) dala je veliki poticaj. |
 |
|
Radionica pravilne sadnje tradicijskog cvijeća. |
   |
|
Radionica veza zagorskih tradicijskih ručnika. |
 |
|
Baka Zora pokazuje kako izvesti narodnu nošnju na domaćem tkanom platnu. |
   |
|
Od dobivenih novčanih nagrada Turističke zajednice grada Donja Stubica za najuređenije selo uređuju se zapušteni seoski zdenci, obnavljaju se zapuštena raspela, zapušteni "ničiji" prostori uređuju se zajednički, sade zelene živice, pletu tradicijski plotovi... Ponegdje služe i kao inicijalna sredstva za veće zahvate, budi natjecateljski duh i afirmira tradicijske vrijednosti, poticaj je za sve prema programu projekta obnove sela i njegovih vrijednosti, za održivi razvoj i istinski seoski turizam. |
 |
|
Sela stubičkog kraja nisu izgubila dušu zahvaljujući ciljevima projekta Turističke zajednice grada Donja Stubica "Zagorski obiteljski tradicijski vrt", koji je sinonim za obnovu sela, njegovim programima, akcijama i manifestacijama. Istražen je i zaživio u svim svojim elementima. |
| Projekt je bio poticaj za slične projekte diljem Hrvatske i jedini je istraženi tradicijski (ruralni) vrt u Hrvatskoj sa svim svojim elementima. Bio je poticaj i podloga za uveđenje prvog studija ruralnih vrtova na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. |
 |
|
Majčino srdašce - tradicijski cvijet iz vrtova naših baka kao ures i pouka, kao osmijeh cvijeta, dojmljiv dar oku, duhu i tijelu gdje caruje cvjetna čarolija multiplicirajući sve datosti sela obnavljajući nemjerljive vrijednosti zaboravljene memorije zdravog života i suživota. Zbog naše prepoznatljivosti, održivog razvoja, primjerene obnove sela i zbog istinskog tradicijskog turizma na selu uz poruku "Ne dozvolimo da selo izgubi dušu". |
|
